Da li su nedostaci solarne elektrane zanemarivi?

Postavljanje solarne elektrane svakako je dobra ideja jer donosi mnoge prednosti. Budući da sunce sja besplatno, možemo iskoristiti energiju iz obnovljivih izvora energije. No prije nego što se odlučimo za gradnju, dobro je znati nedostatke solarne elektrane.

Što je solarna elektrana i kako funkcionira?

Solarna elektrana je sustav elemenata koji pretvaraju sunčevu energiju u električnu. Osim što je obnovljiv izvor energije, nema štetnih emisija, što štiti okoliš. Sunce sja besplatno, pa je i izvor energije besplatan, a pritom su i troškovi održavanja zanemarivi. Uz pozitivne osobine, tu su i zamke solarne elektrane.

Ako želimo što optimalnije korištenje sunčeve energije, onda je važno da nagib krova bude taman, kao i da krov bude okrenut prema jugu. Osnovni elementi solarne elektrane su fotonaponski moduli. Monokristalni fotonaponski moduli donose najveću učinkovitost, dok monokristalni moduli imaju nešto nižu učinkovitost. Novost su prozirni fotonaponski moduli, čija je najveća prednost što korisnik može birati različit broj ćelija, ovisno o korisnoj površini. Dakle, tamo gdje želimo više sunca, možemo koristiti manje stanica i obrnuto. U ovom modulu solarne ćelije su umetnute u dva sloja stakla, što ih čini idealnim za staklene fasade.

Elektrana radi tako da izlaznim modulima daje istosmjerni napon, tako da ako želimo prenijeti proizvedenu energiju u električnu mrežu, trebamo je pretvoriti u mrežnu frekvenciju i napon, te uskladiti s mrežom. Ili jednostavnije rečeno, moduli su međusobno povezani u niz modula koji su polarnim kabelom spojeni na inverter. Dakle, inverter je uređaj koji pretvara istosmjerni napon u izmjenični. Pretvarač je preko zaštitnih elemenata spojen na brojilo električne energije. Mjerilo mjeri potrošnju energije koju proizvodi fotonaponski sustav.

Postoje dva oblika solarnih elektrana:

• Fotonaponske solarne elektrane – kada se sunčeva svjetlost fotonaponskim modulima pretvara u električnu energiju.
• Termalne solarne elektrane – rade tako da sunčevu svjetlost koncentriraju na tvar, kao što je voda koja isparava, a ta para zatim pokreće turbinu. Turbina pokreće generator koji proizvodi električnu energiju.

Kao što je već spomenuto, za optimalno korištenje sunčeve energije važno je da krov bude s desne strane, odnosno južne strane. Jedna od zamki solarne elektrane je da ako krov nije dovoljno osunčan, neće raditi maksimalnom učinkovitošću, što znači da ulaganje u samodostatnu elektranu neće biti isplativo. Važan je i nagib krova koji je najbolji od 0 do 60 stupnjeva. Ako želimo da naša solarna elektrana bude neovisna o nagibu i položaju krova, možemo odabrati takozvane module za praćenje, koji zbog načina ugradnje mogu pratiti sunce, čime se povećava učinkovitost. Jedna od zamki solarne elektrane s takvim modulom svakako je cijena. Takvi moduli su doista puno skuplji, ali učinkovitost je nezamislivo veća.

Koji su nedostaci solarne elektrane?

Kako proizvodnja električne energije uglavnom ovisi o sunčevom zračenju, možda će biti potrebna dodatna sredstva za pokrivanje razlike. Također, solarna elektrana ne može osigurati redovitu opskrbu električnom energijom zbog nepovoljnih vremenskih uvjeta, koji su nepredvidivi. No, to su savršeno rješivi problemi, pa vas ne treba obeshrabriti od postavljanja vlastite samodostatne elektrane. Jedno od rješenja je neto mjerenje. To je sustav kojim se obračunava proizvodnja i potrošnja električne energije. Na taj se način višak proizvedene energije prenosi u mrežu, ali kada energije ponestane, možete je ponovno opskrbiti iz mreže. Tako možete biti bez struje bez brige o zimi. Ipak, još jedan nedostatak solarne elektrane je početna investicija, koja je nekima previsoka.

Cijena izgradnje ovisi o nekoliko čimbenika, uključujući dosadašnju potrošnju električne energije, nazivnu snagu solarne elektrane i površinu krova. Za točan izračun najbolje je poslati upit odabranom davatelju. Tako informativno, možemo reći da bi uz pretpostavku da četveročlana obitelj godišnje potroši 4000 kWh električne energije cijena izgradnje solarne elektrane bila oko 10.000 eura. Takva elektrana zahtijevala bi krovnu površinu od najmanje 25 četvornih metara, a nazivna snaga elektrane bila bi 13,18 kWp. Investicija je i odraz hoće li se elektrana postaviti na objekt namijenjen stalnom stanovanju ili na pomoćni objekt. U potonjem slučaju investicija će biti skuplja zbog 25% PDV-a.

Cijena ovisi i o dobavljaču, kvaliteti modula i jamstvu. Također zamke solarne energije, one vezane uz cijenu mogu biti rješive. Kod nekih pružatelja usluga možete se prijaviti za povoljno financiranje, kao što je plaćanje na rate ili potrošački kredit. Također se možete prijaviti za bespovratna sredstva iz eko fonda. Iako se uvjeti mijenjaju svake godine, u principu vam vraćaju 20% ulaganja. Strop za subvenciju iznosi 180 eura po 1 kWA nazivne snage ugrađenog električnog uređaja.

Zaključak

Domaća samodostatna elektrana ima mnoge prednosti, uključujući niske troškove rada, minimalno održavanje, rad bez topline, tihi rad, smanjenje računa za struju za 75% i povrat ulaganja u manje od deset godina. Iz napisanog možemo reći da su Nedostaci solarne elektrane zanemarivi, ili barem lako rješive, pa nema razloga da se ne odlučite za postavljanje vlastite elektrane.