Borba protiv klimatskih promjena pomoću solarne energije

Ljubitelji solarne energije shvaćaju da solarna energija ne smanjuje samo njihov račun za struju – ona mijenja svijet. Nedavni šumski požari u Australiji pomogli su učvršćivanju te točke. Rekordne vrućine i suhi uvjeti u 2019. pretvorili su šume i travnjake u zemlji u ogromne količine zapaljivog goriva. Dana 17. prosinca, zemlja je zabilježila svoj rekordno najtopliji dan – 40°C – nadmašivši prethodni rekord postavljen samo 24 sata prije.

Tada su požari u Australiji već bjesnili. Ono što bi za Australiju već bilo vruće i suho ljeto (ljeto počinje u prosincu na južnoj hemisferi) znatno su pogoršale klimatske promjene. Najnovije australsko izvješće o klimatskim promjenama pokazalo je da se zemlja zagrijala za nešto više od 1,8 stupnjeva celzijusa od 1910. godine, pri čemu se većina zatopljenja događa od 1950. godine. To znači da je sve toplije i suše.

Izazovi oko klimatske krize nisu specifični za Australiju.

Najveći krivac za ovu klimatsku krizu je spaljivanje fosilnih goriva za dobivanje energije. Ovi zagađujući izvori energije izbacuju dodane stakleničke plinove, posebno ugljični dioksid, u atmosferu. To zauzvrat zadržava sve više topline koja zrači sa Zemlje prema svemiru.

Otprilike jedna trećina američkih emisija ugljika rezultat je spaljivanja fosilnih goriva za električnu energiju za napajanje domova i zgrada. Sunčeva energija je možda jedan od najočitijih odgovora na smanjenje tog onečišćenja i ublažavanje efekta staklenika.

Oko 1,3 milijarde stabala pohranjuje toliko ugljika koji je uštedjela američka solarna industrija, a taj broj će rasti kako se solarna industrija širi. Treće tromjesečje 2019. bilo je najveća godina ikada za stambene solarne instalacije, a očekuje se da će se ukupni instalirani fotonaponski (PV) solarni kapacitet u SAD-u više nego udvostručiti tijekom sljedećih pet godina.

Ali usporavanje opasnog trenda zagrijavanja Zemlje zahtijevat će od ljudi korištenje svih vrsta obnovljive energije, ne samo solarne. Na mnogim mjestima, obnovljivi izvori poput energije vjetra ili valova čine se egzotičnim ljudima, a ipak su jednako dio krajolika kao i fosilna goriva. Teksas je, na primjer, dugo poznat po prostranim naftnim poljima. No, država Lone Star već vodi zemlju u korištenju energije vjetra, šesta je u proizvodnji solarne energije i ima ogromne rezerve geotermalne energije koje se tek počinju iskorištavati.

Iako su mnoge države stvorile poticajne programe za poticanje korištenja obnovljive energije, američka vlada je zapravo ometala njihovo usvajanje posljednjih godina. Godine 2018. usvojila je tarifu od 30 posto na PV solarne panele što je solarnu industriju koštalo procijenjenih 62.000 radnih mjesta i gotovo 19 milijuna dolara u nova ulaganja privatnog sektora u 2018. Što je još važnije, tarife smanjene upotrebe solarnih panela dovele su do povećanja stakleničkih plinova jednakih oko 5,5 milijuna automobila.

Unatoč tome, cijene solarnih panela zapravo su pale otkako su tarife počele, što znači da je korištenje solarne energije jeftinije nego ikad prije. Očekuje se da će novi kapaciteti za proizvodnju električne energije u Europi uglavnom dolaziti iz vjetra i sunca a predviđa se da će obnovljivi izvori biti najbrže rastući izvor električne energije u Europi i svijetu.