Koliko struje i iz kojih izvora trošimo u Hrvatskoj?

Prema statistici RZS-a, potrošnja električne energije u Hrvatskoj pokazuje da Hrvati godišnje troše 6.352 kWh po stanovniku, što je u prosjeku 17 kWh dnevno po Hrvatu, dok ukupna potrošnja energije po osobi dnevno iznosi 82 ​​kWh i uključuje ostale energente. . S obzirom na količinu potrošnje električne energije u Hrvatskoj, čak 83,5% električne energije proizvodimo kod kuće, uglavnom iz nuklearne energije, uključujući ugljen i hidroelektrane. Iz solarnih elektrana proizveli smo samo 2% energije, unatoč rastu ovih elektrana u našoj zemlji posljednjih godina.

Danas ne možemo zamisliti život bez struje, čak ni od krunske krize, jer se većina posla radi od kuće, a cijeli život većine hrvatskih građana, izuzev nekih profesija, preselio se u naše domove. Za kvalitetan boravak u našim domovima, za grijanje i hlađenje, rasvjetu, toplu vodu, pripremu hrane, higijenu, komunikaciju te rad i zabavu, naravno potrebna nam je struja.

Do ove godine najviše električne energije trošila je cestovna industrija, uglavnom promet i proizvodnja, tek na trećem mjestu su kućanstva. Ove godine moguće je da će se ova slika poprilično okrenuti naopačke, što će pokazati statistika.

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj po energentima

Prema podacima RZS-a, potrošnja električne energije u Hrvatskoj pokazuje da Hrvati najviše struje proizvode iz neobnovljivih izvora energije, odnosno čak 83%. Od toga, 47% električne energije proizvedeno je iz nuklearne energije, još 34% iz ugljena i 3% iz prirodnog plina. Međutim, ne koristimo naftu i naftne derivate, što je dobro za okoliš.

Koristimo 12% hidroenergije, 3% biogoriva i otpada iz obnovljivih izvora energije, a najmanje solarne i geotermalne energije, samo 1%. Imamo još puno mogućnosti za razvoj u ovom sektoru, koji podržava i država iz razloga očuvanja čistog okoliša i prirode.

Međutim, odnedavno distributeri električne energije nude mogućnost izbora iz kojeg izvora ćemo koristiti električnu energiju. Primjer je jedan od najboljih i najpoznatijih distributera energije Gen-i, koji uz nadoplatu od jednog eura daje samo električnu energiju iz solarnih elektrana. Na svakom je potrošaču da odluči hoće li to podržati ili ne.

Kolika je potrošnja električne energije u Hrvatskoj u odnosu na krajnje korisnike?

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj, koja je namijenjena krajnjim potrošačima, u prosjeku je 5.000 ktoe ili 206 PJ (= 57 TWh).

Svake je godine na hrvatskim cestama sve više registriranih motornih vozila, pa je potrošnja električne energije u cestovnom prometu najveća, ali i u ostalom prometu i iznosi čak 39%. Ove godine se slika na ovim prostorima poprilično mijenja.

Na drugom mjestu po potrošnji električne energije je industrija, koja troši 25% ukupne električne energije u Hrvatskoj. Najviše električne energije troši prerađivačka industrija, a očekuje se nastavak tog trenda jer prerađivačka industrija mora postojati bez obzira na situaciju jer nam je hitno potrebna za npr. proizvodnju hrane.

Treći najveći potrošač su sva kućanstva u našoj zemlji, koja godišnje troše 23% električne energije u odnosu na ostale potrošače, što se ove godine mijenja u korist kućanstava i ne znamo koliko će se taj trend nastaviti.

Kako se potrošnja električne energije u Hrvatskoj dijeli na kućanstva?

Prema podacima RZS-a, potrošnja električne energije u Hrvatskoj u kućanstvima najveća je kod velikih električnih kućanskih aparata, među kojima su hladnjaci, zamrzivači i drugi zamrzivači, perilice i sušilice rublja te perilice posuđa, koji troše čak polovicu električne energije u kućanstvu. Po svoj prilici, ovaj trend se neće promijeniti bez obzira na stanje krune.

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj najveća je za grijanje potrošne tople vode, koja iznosi više od 18%. Na grijanje i hlađenje prostora izdvajamo 12%, što bi se moglo promijeniti s obzirom na to da sve više koristimo kućni prostor, a u posljednje vrijeme ga stalno koristimo. Nešto manje od 8% troši se na pripremu hrane, 6,5% na pametne uređaje i najmanje 5,5% na rasvjetu. Ova posljednja tri korištenja također bi se ove godine mogla pretvoriti u plus, odnosno veću potrošnju s obzirom na to da smo više kod kuće, jer se ne očekuje da će većina kućanstava hranu naručivati ​​izvan stambenog prostora.

Potrošnja električne energije u Hrvatskoj i klimatske promjene

Prošle, 2019. godine, započeo je proces izrade Cjelovitog nacionalnog energetskog i klimatskog plana kojim se utvrđuju mjere i ciljevi za smanjenje ukupnih emisija stakleničkih plinova za 36%.

Jedan od ciljeva koji se tiče svih nas je i povećanje energetske učinkovitosti za 35%. Želimo postići čak 27% udjela u proizvodnji energije iz obnovljivih izvora energije iu konačnom korištenju energije za cijelu državu. Država će te ciljeve provoditi na više načina. Već nekoliko godina podupire izgradnju privatnih solarnih elektrana i ugradnju dizalica topline te izgradnju kuća s niskom ili nultom energijom.

Za sva ulaganja u novogradnju na ovaj način država može pridonijeti do 21 tisuću eura pojedinačnom ulaganju u novogradnju ili obnovu zgrade, što je dobar poticaj koji će zasigurno dugoročno uroditi plodom. Potrošnja električne energije u Hrvatskoj će se tako moći provoditi i iz obnovljivih izvora energije, kao što je sunce, naime solarnu elektranu može ugraditi svaka zgrada koja za to ima neke osnovne uvjete.